Napisala: Tina Udović, prof. savjetnik (nositelj projekta)
Projekt Očuvanje kulturno-umjetničke baštine glagoljaškog nasljeđa Hrvatskog primorja (nositelj projekta: Tina Udović, prof. savjetnik) u nastavi Hrvatskoga jezika provodi se u neprestanom trajanju od školske godine 2018./2019., kada je Europskoj godini kulturne baštine projekt prihvatilo Ministarstvo kulture (i medija) Republike Hrvatske.
Provedba projekta započela je u prvom razredu Građevinske tehničke škole, smjer Dizajner unutrašnje arhitekture. Nakon obrade nastavnih jedinica srednjovjekovne književnosti, ćirilometodske misije te Bašćanske ploče uz usvojene odgojno-obrazovne ishode, učenici su motivirani na samostalno promišljanje uloge i značaja glagoljice u svakodnevnom, suvremenom životu te na doprinos projektu i široj društvenoj zajednici stvaranje uradaka u digitalnom i stvarnom okružju, kao učenički prijedlog i iskaz aktualizacije glagoljice i njezine popularizacije, osobito na području koje je tradicionalno vezano uz turizam, s mogućnošću širenja glagoljaške baštine te upoznavanjem šire kulturne i svjetske zajednice s njezinom posebnošću i vrijednošću.
Motivacija učenika provedena je heurističkim razgovorom o učeničkom uočavanju glagoljice u javnom prostoru (glagoljaški spomenici, izleti u mjesta s glagoljaškim spomenicima, škola glagoljice koju su učenici prethodno pohađali) uz isticanje posebnosti glagoljaškog nasljeđa te njezinog jedinstvenog mjesta u kulturnoj baštini svijeta. Učenici su analizirali, usporedili i zaključili o prisustvu glagoljice u javnom prostoru, procijenili o mogućnosti njezine popularizacije (suvenirima, uporabnim predmetima) te iskazali svoje stavove o tematici kulturnog identiteta te stvarnog položaja glagoljaške baštine Hrvatskoga primorja u kontekstu šire društvene zajednice. Motivacija je također provedena digitalnim putem, u sljedećim godinama provedbe projekta predstavljanjem radova objavljenih na školskoj mrežnoj stranici uz vršnjačko vrednovanje projektnih učeničkih radova nastalih u proteklim nastavnim godinama te razvrstavanjem, demonstriranjem, procjenjivanjem i sintetiziranjem učeničkih saznanja, dojmova i spoznaja. Učenici su potaknuti na samostalno i autentično promišljanje glagoljice u suvremenoj primjeni te na osmišljavanje i oprimjerivanje uporabe glagoljice kao dijela kulturno-umjetničke baštine Hrvatskoga primorja u svakodnevnom životu uz naglasak na povezivanje nastavnih sadržaja predmeta Hrvatski jezik sa strukovnim predmetima.
Učenicima je potom pružena uputa o mogućnosti korištenja različitih digitalnih alata pri stvaranju autorskih radova te o kvaliteti i značaju javnog predstavljanja njihovih uradaka (samostalnim fotografiranjem i prilaganjem vlastitih radova u svrhu virtualne izložbe na školskoj mrežnoj stranici te javnom predstavljanju učeničkih radova uz navedeno autorstvo učeničkog rada) te digitalnom načinu prilaganja datoteka (digitalna platforma Loomen Carnet, službena adresa e-pošte, školska društvena mreža Yammer/Viva Engage), uz rok za prilaganje datoteka s vlastitim radovima (tri tjedna). Nakon što su radovi učenika priloženi u digitalnom obliku, na nastavnome satu Hrvatskoga jezika na projektnom platnu prikazani su, analizirani i komentirani radovi svih učenika te je prilikom predstavljanja radova provedeno samovrednovanje, vršnjačko vrednovanje te vrednovanje naučenog. Zajedničko predstavljanje učeničkih radova, virtualna izložba koja je započela predstavljanjem radova učenicima na nastavnome satu Hrvatskoga jezika, predstavlja dodatnu motivaciju za stvaranje novih radova u projektu i njegovo ostvarivanje u sljedećim nastavnih godinama. Nakon provedenog vrednovanja i predstavljanja radova, objavljivanjem na školskoj mrežnoj stranici široj je javnosti predstavljena virtualna izložba nastalih projektnih radova, uz poziv na posjet virtualnoj izložbi učeničkih radova. Virtualne izložbe učenika prvih razreda u projektu predstavljene su poveznicama:
Tijekom obrade i usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda tema srednjovjekovne književnosti, ćirilometodske misije, Bašćanske ploče te provedbom projekta u nastavi Hrvatskoga jezika, ostvareni su svi odgojno-obrazovni ishodi učenja predmetnog kurikula uz ostvarenje projekta međupredmetnom korelacijom s općeobrazovnim i strukovnim predmetima te ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda međupredmetnih kurikula.